test

 U skladu sa obavezama koje se odnose na Član 5. Konvencije o zabrani upotrebe, skladištenja i transfera PP mina/Otavska konvencija, kojim se Bosna i Hercegovina obavezala da uništi ili osigura uništavanje svih protivpješadijskih mina u miniranim područjima pod njenom jurisdikcijom ili njenim nadzorom u skladu sa datim rokovima, 06.03.2020.godine, u Sarajevu, hotel Hills, održana je Radionica na temu izrade Zahtjeva za produženje Bosne i Hercegovine, kojim bi se navedeni rok produžio za narednih 5 godina (2025.godina).

Organizatori Radionice su Centar za uklanjanje mina u BiH, u saradnji sa Jedinicom za implementaciju Otavske Konvecije iz Ženeve-ISU, a istoj su prisustvovali svi nosioci protivminskih aktivnosti u našoj zemlјi, uklјučujući državne institucije, NVO i predstavnici međunarodnih i domaćih organizacija uklјučenih u rješavanje ovog problema.

Na Radionici su između ostalog predstavljeni i rezultati projekta “Opšta procjena minski sumnjivih područja 2018-2019“, koji realizira Centar za uklanjanje mina u BiH kao vodeća organizacija u operativnom smislu, s projektnim partnerima: Oružane snage Bosne i Hercegovine – Deminerski batalјon  i  Norveška narodna pomoć – Program humanitarnog razoružanja u Bosni i Hercegovini (NPA).

Potrebno je istaći da realizacija ovog projekta predstavlјa i osnovu za pripremu novog zahtjeva Bosne i Hercegovine za produženje roka za nаrednih pet godina (2025.godina), određenog Konvencijom o zabrani protivpješadijskih mina (‘”Otavska konvencija”), koja treba biti podnešena do kraja Marta 2020.godine, kао i srеdnjеrоčnоg аkciоnоg plаnа zа vrаćаnjе zеmlјištа, bеz upоtrеbе klаsičnih mеtоdа čišćеnjа i tеhničkоg izviđаnjа, na kome se trenutno radi i koji će u potpunosti pratiti implementaciju postojećeg strateškog dokumenta.

U proteklih 18 mjeseci koliko traje ovaj projekat, obrađeno je 128 opština na površini od 1056 km2, u sklopu čega je proučeno oko 30 000 dokaza o minski sumnjivim površinama u nаšој zеmlјi. Svi novi prikuplјeni podaci o minskoj kontaminaciji u ugroženim zajednicama su uredno mapirani i evidentirani u registru dokaza i centralnoj bazi podataka, dok su svi MSP zadaci (njih ukupnо 480) prilagođeni nоvоm Land Release pristupu kao efikasnijem i efektvnijem metodu rješavanja minske kontaminacije u narednom periodu.

Na radionici je istaknuta bitnost saradnje institucija na svim nivoima, kao i doprinos i angažman kako nevladinog, tako i komercijalnog sektora uključenog u rješavanje problematike preostalih mina i ostalih eksplozivnih sredstava zaostalih ratom.

Prema postojećoj Strategiji protivminskog djelovanja, da bi se došlo do zemlјe bez mina do spomenutog roka, potrebno je održati na istom nivou finansiranje iz međunarodnih izvora, a ono iz domaćih – povećati.

U razdoblјu od 24 godine nakon sukoba, još uvijek je 967km2 potvrđenih opasnih područja.

Mikrolokacije kontaminirane minama/eksplozivnim sredstvima zaostalim iz rata/kasetnom municijom direktno utiču na sigurnost 545.603 stanovika ili 15% od ukupnog broja stanovnika BiH.

Bosna i Hercegovina je u zadnjih pet godina uspjela osloboditi ukupno 158,5 km2, gdje je uništeno 8,992 mina i 9,992 ostalih eksplozivnih ostataka rata.

1766  ukupno žrtava (1996-2019) od toga 617-smrtno  ;802 -povrijeđeno; 347- nepoznato

U 2019.godini su bile dvije deminerske nesreće sa 3 povrijeđena deminera i 2 sa smrtnim ishodom, dok civilnih žrtava nije bilo.

Iako se kao država borimo da uložimo više u ovaj proces, moramo i dalje naglasiti važnost donatorske pomoći i doprinosa u narednom periodu, ali i veće ulaganje domaćeg novca, te angažovanje institucija na svim nivoima države, kako bi se dostigla zemlјa bez mina i drugih eksplozivnih ostataka rata.

Share:

Leave Comment