Pomoć žrtvama mina

Analiza podataka o žrtvama mina/ESZR u BiH pokazuje da su obrasci nastanka nesreća uveliko sezonske prirode, sa najvećim brojem nesreća u jesen i proljeće kada su u toku poljoprivredni radovi i prikupljanje ogrjevnog drveta. Drugi najveći uzrok nesreća je sakupljanje sekundarnih sirovina od ekonomske vrijednosti.

Analiza podataka o žrtvama mina/ESZR pokazuje visoko rodno određen obrazac u kojem punoljetni muškarci konsistentno predstavljaju najugroženiju skupinu kao direktne žrtve.

Analiza podataka o žrtvama mina koju je proveo BHMAC pokazuje da se velika većina nesreća dešava kada muške osobe zalaze u poznata opasna područja radi egzistencijalnih potreba. Iako je važno uočiti da odrasli muškarci čine veliku većinu žrtava mina/ESZR, vrlo je bitno znati da kada god se dogodi nesreća u kojoj smrtno strada ili zadobije teške povrede hranitelj porodice, drugi članovi porodice (koji se ponekad nazivaju „indirektnim žrtvama“) su generalno u velikoj mjeri ugroženi s obzirom da se odgovornost za zaradu i staranje o porodici često uveliko mijenja. Također je bitno shvatiti i psihološke i psiho-socijalne posljedice po preživjele žrtve mina i ugrožene članove porodica i voditi računa da su njihove potrebe u tom smislu obuhvaćene uslugama pomoći žrtvama mina.

Najveći broj smrtnih slučajeva je prouzrokovan eksplozijom protivpješadijske rasprskavajuće odskočne mine jugoslovenske proizvodnje, PROM-1. [1]

[1] Rasprskavajuća odskočna mina, PROM-1, ima smrtonosni radijus djelovanja u krugu od 22 m. Generalno ima upaljač UPROM-1 i UPMR-3. Kada se pokrene mehanizam za okidanje, jednu ili dvije sekunde kasnije se zapali pirotehnička smjesa koja aktivira eksplozivni naboj mine. Namjera ovog vremenskog usporenja je da meta izaće iz uzlazne putanje ispaljenja, omogućavajući maksimalnu brzinu rasprskavanja. Konopac pričvršćen za zemlju određuje visinu na kojoj dolazi do eksplozije. PROM-1 može imati uočljivu poteznu žicu ili pruduženi sklop upaljača. Obiman metalni sadržaj mine olakšava detekciju ručnim detektorom mina. https://www.militaryperiscope.com/mdb-smpl/weapons/landmine/antipers/w0004529.shtml

U poslijeratnom periodu stradale 1.758 osobe, od čega 614 osoba smrtno.

Prilikom obavljanja poslova humanitarnog deminiranja u BiH je stradao 121 deminer, od čega 51 deminer smrtno.

U 2018. godini u BiH je registrovana su 3 minska incidenta, u kojima je 1 lice smrtno stradalo, 1 lice teže povrijeđene i 2 lica lakša povrijeđena.

I pored znakova minskog upozoravanja, zbog loše ekonomske situacije u zemlji, stanovništvo BiH svjesno ulazi u sumnjive rizične površine zbog prikupljanja ogreva ili sakupljanja sekundarni sirovina.

Od 1996. godine prilikom obavljanja poslova humanitarnog deminiranja stradalo je 123 deminera, od čega 74 deminera smrtno.

Ako gledamo stradanja po polu, u BiH od početka ratnih dešavanja pa do danas stradalo je ukupno 608 osoba ženskog pola ili 9.50% od ukupnog broja nastradalih. 

Pomoć žrtvama mina predstavlja sveobuhvatan proces koji uključuje Vladin i NVO sektor , dok se pružena pomoć implementira kroz medicinsku, psihološku, socijalnu i ekonomsku komponentu. Težište pomoći žrtvama mina odnosi se na potpunu socio ekonomsku reintegraciju žrtava mina u društvo.

Konvencija o pravima osoba sa invaliditetom

BiH je postala ugovorna strana Konvencije o pravima osoba sa invaliditetom i njenog Opcionog protokola nakon što je Konvenciju potpisala 2009. godine i ratificirala je u martu 2010. godine. BiH je dostavila izvještaj o implementaciji Konvencije o pravima osoba sa invaliditetom u martu 2013. godine.[1] Oba entiteta u BiH su donijela svoje strategije za unapređenje položaja osoba sa invaliditetom.

https://documents-dds-ny.un.org/doc/UNDOC/GEN/G15/078/21/PDF/G1507821.pdf?OpenElement

Kontakt
+387 33 253-887

Izvještaj i analiza aktivnosti na bazi podataka žrtava od mina 1996-2009

Smiley face