U sklopu 9. Vanredne telefonske sjednice Savjeta ministara BiH, održane 07.04.2020. godine, odlučeno je da se novac iz programa IPA 2018-2020 u iznosu od 10 miliona eura, preusmjeri za potrebe odgovora na Covid-19 i pitanje migracija. U pitanju su sredstva EU namijenjena za podršku protivminskim aktivnostima u BiH, koja su uključivala nabavku zaštitne opreme i sredstava za rad na terenu Centra za uklanjanje mina u BiH, Republičke uprave CZ RS i Federalne uprave CZ, te finansiranje projekata deminiranja prioritetnih područja u našoj zemlji.
Iako u potpunosti razumijemo stanje u kojem se trenutno naša zemlja i okruženje nalazi, Centar za uklanjanje mina u BiH ipak želi da podsjeti da se u Bosni i Hercegovini nalazi još uvijek 967 km2 površine sumnjive na minsku opasnost, koja utiče na sigurnost oko 500 000 ljudi koji žive, rade ili se kreću u blizini minskih područja. Činjenica da je do sada bilo 1767 zrtava, od čega 617 smrtno, govori da je deminiranje i dalje jedan od ključnih problema, te da je na njegove posljedice neophodno i dalje podsjećati.
Kao država potpisnica međunarodne konvencije o zabrani PP mina, te prema postojećoj Strategiji protivminskog djelovanja, obavezni smo da sva preostala minsko eksplozivna sredstva uklonimo do 2025. godine, međutim kako trenutno sve aktivnosti na terenu u smislu izvodjenja operacija deminiranja trenutno stoje, zasigurno je dovedena u pitanje i realizacija godišnjih operativnih ciljeva i zacrtanih rokova.
Neformiranje ni prijeko neophodne Komisije za deminiranje u BiH, tijela sa nizom odgovornosti i nadležnosti u smislu akreditacije organizacija, te zastupanja na domaćoj i međunarodnoj sceni, stvara dodatnu blokadu u dostizanju adekvatnih rješenja u konačnoj eliminaciji zaostalih minsko eksplozivnih sredstava, a dijelom utiče i na neusvajanje izmjena i dopuna Zakona o deminiranju u BiH.
Iako se, kao država, trudimo da maksimalno uložimo u ovaj proces, naglašavamo da protivminsko djelovanje i dalje većinom zavisi od podrške tradicionalnih donatora, a do ovakvog vida podrške se sve teže dolazi i pored dobre volje i zalaganja svih donatorskih zemalja koji i dalje podržavaju ove aktivnosti kako u BiH, tako i u svijetu.
Bitno je naglasiti da zbog trenutno pojačanog kretanja ljudi u planinskim područjima, te još uvijek prisutnih minskih područja u istim, Centar za uklanjanje mina u BiH vrši pojačanu kontrolu i obnavljanje znakova hitnog obilježavanja, u cilju zaštite i upozorenja građana o minsko eksplozivnim sredstvima i izbjegavanje nepoznatih područja.
Svjesni važnosti borbe sa postojećom pandemijom i ne osuđujući donesene odluke naše države, ovim putem ipak apelujemo na sve nadležne institucije u cilju traženja dodatnih rješenja za finansiranje protivminskog djelovanja u našoj zemlji kad se za to stvore adekvatni uslovi, jer se ne smije zaboraviti da preostala minsko eksplozivna prijetnja utiče kako na sigurnost našeg stanovništva, tako i na cjelokupni razvoj Bosne i Hercegovine.
U sklopu 9. Vanredne telefonske sjednice Savjeta ministara BiH, održane 07.04.2020. godine, odlučeno je da se novac iz programa IPA 2018-2020 u iznosu od 10 miliona eura, preusmjeri za potrebe odgovora na Covid-19 i pitanje migracija. U pitanju su sredstva EU namijenjena za podršku protivminskim aktivnostima u BiH, koja su uključivala nabavku zaštitne opreme i sredstava za rad na terenu Centra za uklanjanje mina u BiH, Republičke uprave CZ RS i Federalne uprave CZ, te finansiranje projekata deminiranja prioritetnih područja u našoj zemlji.
Iako u potpunosti razumijemo stanje u kojem se trenutno naša zemlja i okruženje nalazi, Centar za uklanjanje mina u BiH ipak želi da podsjeti da se u Bosni i Hercegovini nalazi još uvijek 967 km2 površine sumnjive na minsku opasnost, koja utiče na sigurnost oko 500 000 ljudi koji žive, rade ili se kreću u blizini minskih područja. Činjenica da je do sada bilo 1767 zrtava, od čega 617 smrtno, govori da je deminiranje i dalje jedan od ključnih problema, te da je na njegove posljedice neophodno i dalje podsjećati.
Kao država potpisnica međunarodne konvencije o zabrani PP mina, te prema postojećoj Strategiji protivminskog djelovanja, obavezni smo da sva preostala minsko eksplozivna sredstva uklonimo do 2025. godine, međutim kako trenutno sve aktivnosti na terenu u smislu izvodjenja operacija deminiranja trenutno stoje, zasigurno je dovedena u pitanje i realizacija godišnjih operativnih ciljeva i zacrtanih rokova.
Neformiranje ni prijeko neophodne Komisije za deminiranje u BiH, tijela sa nizom odgovornosti i nadležnosti u smislu akreditacije organizacija, te zastupanja na domaćoj i međunarodnoj sceni, stvara dodatnu blokadu u dostizanju adekvatnih rješenja u konačnoj eliminaciji zaostalih minsko eksplozivnih sredstava, a dijelom utiče i na neusvajanje izmjena i dopuna Zakona o deminiranju u BiH.
Iako se, kao država, trudimo da maksimalno uložimo u ovaj proces, naglašavamo da protivminsko djelovanje i dalje većinom zavisi od podrške tradicionalnih donatora, a do ovakvog vida podrške se sve teže dolazi i pored dobre volje i zalaganja svih donatorskih zemalja koji i dalje podržavaju ove aktivnosti kako u BiH, tako i u svijetu.
Bitno je naglasiti da zbog trenutno pojačanog kretanja ljudi u planinskim područjima, te još uvijek prisutnih minskih područja u istim, Centar za uklanjanje mina u BiH vrši pojačanu kontrolu i obnavljanje znakova hitnog obilježavanja, u cilju zaštite i upozorenja građana o minsko eksplozivnim sredstvima i izbjegavanje nepoznatih područja.
Svjesni važnosti borbe sa postojećom pandemijom i ne osuđujući donesene odluke naše države, ovim putem ipak apelujemo na sve nadležne institucije u cilju traženja dodatnih rješenja za finansiranje protivminskog djelovanja u našoj zemlji kad se za to stvore adekvatni uslovi, jer se ne smije zaboraviti da preostala minsko eksplozivna prijetnja utiče kako na sigurnost našeg stanovništva, tako i na cjelokupni razvoj Bosne i Hercegovine.
Ten million EUR intended for humanitarian demining projects in BiH diverted to COVID 19 and migration issues
BHMAC teams have placed 2.620 emergency marking signs
Vijesti
Komentari