SAOPŠTENJE ZA JAVNOST POVODOM  4. APRILA, MEĐUNARODNOG DANA BORBE PROTIV MINA

 

Bosna i Hercegovina je najpogođenija zemlja minskim problemom u Evropi. Od 1996. godine do danas kroz operacije netehničkog izviđanja vraćeno je 3140 km2. Trenutna veličina sumnjive opasne površine u BiH iznosi 1.061,32 km2 ili 2,1 % površine BiH. U BiH je još uvijek zaostalo oko 75.000 – 80.000 mina/ESZR. Minski problem prisutan je u 129 opština/gradova, odnosno 1.398 ugroženih zajednica/naseljenih mjesta. Kontaminiranost minama/ESZR direktno utiče na bezbjednost oko 545.603 stanovnika ili 15% od ukupnog broja stanovnika BiH. Deset najugroženijih opština u BiH predstavljaju: Doboj, Teslić, Maglaj, Usora, Zavidovići, Gornji Vakuf, Sanski Most, Velika Kladuša, Travnik i Ilijaš.

U poslije ratnom periodu u BiH je od mina/ESZR stradalo 1.756 osoba, od čega 613 osoba smrtno. Od ukupnog broja stradalih, 185 žrtve su bile žene ili 11%, a 250 žrtava su bila djeca ili 14%. Prilikom obavljanja poslova humanitarnog deminiranja u BiH je stradalo 127 deminera, od čega 51 deminer smrtno. U 2017. godini stradalo je 7 osoba, od čega 3 osobe smrtno. U 2018. godini nije bilo minskih nesreća.

Strategijom protivminskog djelovanja 2009-2019 godina rješavanje minskog problema u BiH predviđeno je do 2019. godine. Realizacija Strategije u periodu 2009-2016. godina, u domenu vraćanja sumnjive opasne površine krajnjim korisnicima je na nivou od 50% (vraćena 593 km2), te istu neće biti moguće realizovati u roku. Razlog leži u nedostatku finansijskih sredstava. U periodu 2009-2016. godina obezbjeđeno je 50%, odnosno 334,4 miliona KM. Iz domaćih i donatorskih izvora obezbjeđena su sredstva u planiranom obimu (odnos 51-49%), dok iz dodatnih izvora BiH sredstva nisu izdvajana. Usljed nedostatka finansijskih sredstava prosječna iskorištenost akreditovanih resursa za operacije humanitarnog deminiranja iznosila je 30%.

U cilju ubrzanja procesa, Centar za uklanjanje mina u BiH je razvio tehničku regulativu za uključenje koncepta „Land release” – vraćanje površine, koji podrazumjeva uvođenje ciljane i sistematske istrage u operacijama tehničkog izviđanja. Dosadašnji rezultati na realizovanim projekima u periodu 2014-2016 godina daju za pravo da će primjena ovog koncepta u velikoj mjeri ubrzati i pojeftiniti proces vraćanja sumnjive opasne površine. U istom cilju pokrenute su aktivnosti na izradi novog standarda – (Standard za PMA u BiH) i  Standardnih operativnih procedura. Do sada su usvojena tri poglavlja Standarda za PMA : tehničko izviđanje, netehničko izviđanje i Land Release.

Vijeće ministara BiH je utvrdilo prijedlog izmjena i dopuna Zakona o deminiranju u Bosni i Hercegovini te je u toku pokretanje procedure u Parlamentarnoj skupštini BiH.

U 2017. godini započete su pripreme na realizaciji projekta „Opšta procjena minsko sumnjivog područja u Bosni i Hercegovini 2018-2019“ koji se finansira grant sredstvima Evropske Unije u iznosu od 900 000 eura, a implementiraće ga Centar za uklanjanjanje mina u BiH, Oružane snage BiH i Norveška narodna pomoć (NPA) u periodu 2018-2019 godina. Cilj projekta je povećanje efikasnosti protivminskog djelovanja u BiH kroz implementaciju poboljšane generalne procjene opasnosti od mina te njihovog uticaja na ugrožene zajednice. Navedenim projektom je predviđeno da se izvrši procjena sumnjivih opasnih površina koje su kompaktibilne s konceptom “Land Release” u cilju uspostavljanja nulte osnove za realistično planiranje protivminskog djelovanja za realizaciju Strategije protivminskog djelovanja 2018-2025. godine i pripreme konačnog zahtjeva za ispunjenje obaveza BiH po članu 5. Konvencije o zabrani upotrebe skladištenja, proizvodnje i transporta protivpješadijskih mina i o njihovom uništavanju.

U saradnji Ženevskog centra za humanitarno deminiranje (GICHD) i Centra za uklanjanje mina u BiH izrađen je nacrt Strategije protivminskog djelovanja BiH 2018-2025, izvršene su izmjene i dopune Strategije i njeno usvajanje se očekuje u drugom kvartalu 2018. godine.

U saradnji sa Jedinicom za podršku implementaciji „Otavske Konvencije“ (ISU) iz Ženeve Centar za uklanjanje u BiH je pripremio Nacrt privremenog zahtjeva za produženje po članu 5. „Otavske Konvencije“ koji je Bosna i Hercegovina dostavila krajem marta. Bosna i Hercegovina traži produženje za dvije godine tj. za period od 01. marta 2019. do 01. marta 2021. godine, što ujedno znači da BiH mora imati spreman novi zahtjev do 31. marta 2020. godine.

Apelujemo na stanovništvo da ne ulaze u obilježena i minski sumnjiva područja! Pomozite sebi, naučite živjeti i biti oprezni u okolini zagađenoj minama!

 

 

Vezane vijesti

Smiley face