SAOPÅ TENJE ZA JAVNOST POVODOM 04. APRILA-MEÄUNARODNOG DANA BORBE PROTIV MINA
I dvadeset dvije godine poslije zavrÅ¡etka ratnog sukoba BiH je najpogoÄenija zemlja minskim problemom u Evropi. Trenutna veliÄina sumnjive opasne povrÅ¡ine u BiH iznosi 1.091 km2 ili 2,2% povrÅ¡ine BiH. U BiH je joÅ¡ uvijek zaostalo viÅ¡e od 80.000 mina/ESZR. Minski problem prisutan je u 129 opÅ¡tina/gradova, odnosno 1.398 ugroženih zajednica/naseljenih mjesta. Kontaminiranost minama/ESZR direktno utiÄe na bezbjednost oko 545.000 stanovnika ili 15% od ukupnog broja stanovnika BiH. Deset najugroženijih opÅ¡tina u BiH predstavljaju: Doboj, TesliÄ, Maglaj, Usora, ZavidoviÄi, Gornji Vakuf, Sanski Most, Velika KladuÅ¡a, Travnik i IlijaÅ¡.
U poslije ratnom periodu u BiH su od mina/ESZR stradale 1.752 osobe, od Äega 613 osoba smrtno. Od ukupnog broja stradalih, 184 žrtve su bile žene ili 10%, a 249 žrtava su bila djeca ili 14%. Prilikom obavljanja poslova humanitarnog deminiranja u BiH je stradalo 127 deminera, od Äega 51 deminer smrtno. U 2016. godini stradalo je 12 osoba, od Äega 6 osoba smrtno. U 2017. godini jedna osoba je smrtno stradala.
Od poÄetka provoÄenja protivminskog djelovanja u BiH od 1996. godine zakljuÄno sa 2016. godinom u BiH je vraÄeno 3.109 km2 sumnjive opasne povrÅ¡ine na upotrebu krajnjim korisnicima ili 74% od poÄetne procjenjene. U operacijama humanitarnog deminiranja ponaÄeno je i uniÅ¡teno 64.493 protivpjeÅ¡adijskih mina, 8.444 protivtenkovskih mina i 56.192 komada ESZR.
Strategijom protivminskog djelovanja 2009-2019. godina rjeÅ¡avanje minskog problema u BiH predviÄeno je do 2019. godine. Realizacija Strategije u periodu 2009-2016. godina, u domenu vraÄanja sumnjive opasne povrÅ¡ine krajnjim korisnicima je na nivou od 50% (vraÄena 593 km2), te istu neÄe biti moguÄe realizovati u roku. Razlog leži u nedostatku finansijskih sredstava. U periodu 2009-2016. godina obezbjeÄeno je 50%, odnosno 334,4 miliona KM. Iz domaÄih i donatorskih izvora obezbjeÄena su sredstva u planiranom obimu (odnos 51-49%), dok iz dodatnih izvora BiH sredstva nisu izdvajana. Usljed nedostatka finansijskih sredstava prosjeÄna iskoriÅ¡tenost akreditovanih resursa za operacije humanitarnog deminiranja iznosila je 30%.
U cilju ubrzanja procesa, Centar za uklanjanje mina u BiH je razvio tehniÄku regulativu za ukljuÄenje koncepta âLand releaseâ â vraÄanje povrÅ¡ine, koji podrazumijeva uvoÄenje ciljane i sistematske istrage u operacijama tehniÄkog izviÄanja. DosadaÅ¡nji rezultati na realizovanim projekima u periodu 2014-2016. godina daju za pravo da Äe primjena ovog koncepta u velikoj mjeri ubrzati i pojeftiniti proces vraÄanja sumnjive opasne povrÅ¡ine. U istom cilju pokrenute su aktivnosti na izmjenama i dopunama svih poglavlja Standarda za uklanjanje mina u BiH i Standardnih operativnih procedura za humanitarno deminiranje u BiH koje Äe biti zavrÅ¡ene u prvoj polovini 2017. godine.
TakoÄe, trenutno se odvijaju kontinuirane aktivnosti na izradi Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o deminiranju u BiH od strane Radne grupe koju je imenovalo VijeÄe ministara BiH, a koja se sastoji od predstavnika Ministarstva civilnih poslova BiH, Komisije za deminiranje u BiH, Centra za uklanjanje mina u BiH, Oružanih snaga BiH i entitetskih civilnih zaÅ¡tita. Radna grupa je izradila Prednacrt navedenog zakona za koji je Ministarstvo civilnih poslova BiH otvorilo proces javnih konsultacija u skladu sa Pravilima za konsultacije u izradi pravnih propisa u institucijama BiH.
U skladu sa procjenom dostupnih finasijskih sredstava za period 2016-2018. godina, u BiH je planirano rjeÅ¡avanje 1/3 od ukupnog minskog problema, za Å¡to je potrebno obezbjediti 57,7 miliona KM na godiÅ¡njem nivou. Do kraja 2017. godine izradiÄe se izlazna Strategija protivminskog djelovanja u BiH za period 2018-2025. godina, u saradnji sa Ženevskim meÄunarodnim centrom za humanitarno deminiranje (GICHD), a u skladu sa Deklaracijom Maputo + 15, koja je usvojena 2014. godini i trenutnim realnim procjenama.