Nakon završetka ratnih dejstava, prva procjena o veličini minski sumnjive površine u BiH iznosila je 4.200 km. Trenutno sumnjiva površina pokriva 1.145 km, što iznosi oko 2,3 % u odnosu na ukupnu površinu BiH.
U operacijama deminiranja do sada je pronađeno više od 60.000 PP mina, blizu 10.000 PT i velike količine ostalih eksplozivnih sredstava zaostalih iz rata, dok je sumnjiva površina reducirana za ukupno 3050 km2.
Pretpostavlja se da se na trenutnoj površini sumnjive površine, nalazi još 84.000 mina.

Deminiranje usljed nedostatka raspoloživog novca ide prilično sporo, tako da se pretpostavlja da BiH neće moći biti slobodna od mina do 2019.godine, kako predviđa postojeća Strategija protivminskog dejelovanja 2009-2019.godina.

Nakon završetka rata i početkom programa protivminskog djelovanja u BiH, fokus je bio na rješavanju minske situacije u urbanim mjestima gdje je velika koncentracija stanovništva, dok su sada u fokusu uglavnom nepristupačni tereni, odnosno treća kategorija prioriteta u koju većinom spada šumsko zemljište i poljoprivreda.
U našoj zemlji ima 1.398 ugroženih zajednica, a najugroženije su Velika Kladuša, Sanski Most, Zavidovići, Doboj, Petrovo, Teslić, Maglaj, Usora i Travnik.
Do sada je u BiH od posljedica mina i drugih zaostalih eksplozivnih sredstava stradalo 1.739 osoba, od čega 606 smrtno.

Kada su u pitanju demineri, do sada je bilo ukupno 120 stradalih deminera, od čega 49 smrtno.

U periodu 2002-2013.godina u BiH je u deminiranje uloženo oko 450 miliona KM, a za završetak procesa potrebno je još oko 600 miliona, pa se pretpostavlja da bi ovaj rok mogao biti produžen do 2024.godine.

U BiH djeluje trenutno 26 akreditovanih organizacija, gdje radi oko 1.000 deminera i ostalog operativnog osoblja.
Početkom ove godine na području BiH dogodile su se dvije deminerske nesreće u kojima su smrtno stradala dvojica deminera, a dvojica su povrijeđena.